Filozofija umjetnosti središnje je Schellingovo djelo jer stoji po sredini između filozofije prirode i filozofije mitologije i objave. Po nesvjesnoj umjetničkoj produkciji umjetnik stvara poput prirode, a kao sadržaj mu je dana, svjesno, mitologija pa onda i objava. Da je izvor umjetnosti mitologija, to je Schellingova originalna zamisao koju on dosljedno provodi u svom filozofiranju. Filozof mora imati, da bi dohvatio ideje, snagu umjetnika i po tome je umjetnost conditio sine qua non istinskog filozofiranja. Umjetnost, filozofija i religija tri su vida pojavljivanja onog duhovnog u vremenu i usko su uzajamno povezane upravo kroz umjetnost, koja daje oblik onoga beskonačnoga u konačnome. Niti filozofija niti religija ne mogu bez umjetnosti i zato estetski moment povezuje i čini srodnim sve tri duhovne potencije. I Bog sam, kako nas podučava filozofija objave, uzima na sebe estetski lik, utjelovljujući se i bivajući osjetilno prisutan u punini vremena.

Marijan Cipra u Predgovoru