Akmadža je, za razliku od svojih brojnih prethodnika, krenuo u arhive, crkvene i državne, i započeo proučavati obilnu arhivsku građu. Za ovu knjigu istraživao je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, nadbiskupskim i biskupskim arhivima u Zagrebu, Đakovu, Splitu, Poreču, Senju, Šibeniku i Mostaru. Učinio je posao koji je u drugim zemljama povjeren institucijama. Nakon dugogodišnjeg proučavanja javnosti predstavlja knjigu bez koje će u budućnosti proučavanje ove teme biti nezamislivo. Knjiga ima pet opširnih i po vremenskom slijedu obrađenih poglavlja. Nakon uvodnih napomena autora slijedi prvo poglavlje u kojemu se analizira razdoblje od 1945. do prekida diplomatskih odnosa između Jugoslavije i Svete Stolice u prosincu 1952. godine. U drugom su u središtu pažnje crkveno-državni odnosi od kraja 1952. do smrti kardinala Alojzija Stepinca 1960. godine. Potom, u trećem dijelu osvijetljava se razdoblje od 1960. do potpisivanja Protokola između Svete Stolice i Jugoslavije 1966. godine. Četvrti dio pokriva razdoblje od potpisivanja Protokola 1966. do obnove diplomatskih odnosa između Sv. Stolice i Jugoslavije 1970. godine, i na kraju, u petom poglavlju riječ je o crkveno-državnim odnosima u razdoblju od Titova posjeta papi Pavlu VI. 1971. do Titove smrti 1980. godine.
 

Iz recenzije dr. sc. Josipa Dukića