U utorak 17. listopada, u knjižari sv. Frane u Splitu gost Verbumovog  "Susreta s autorom" bio je fra Petar Lubina, a susretom je moderirala Zdravka Andrijašević.

Fra Petar Lubina je rođen 1951. godine u Runovićima. Bogoslovlje je studirao u Dubrovniku, Makarskoj i Jeruzalemu, a za svećenika se zaredio 1977. godine u Jeruzalemu. Hrvatski je svećenik franjevac i poznati mariolog. Urednik je katoličkog mjesečnika "Marija" od 1982. godine. Vjernicima je poznat po tekstovima s područja mariološke znanosti i pobožnosti. Član je Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1984. godine, a tajnikom instituta postao je 1996. godine. Također, član je i Međunarodne papinske marijanske akademije.

Kroz susret, fra Petar Lubina s radošću se dotaknuo početka svog svećeničkog poziva naglasivši Marijinu pratnju kroz svoj životni i svećenički put. Kako kaže fra Petar, svjetlo je dana ugledao u župi Gospe Karmelske, a rođen je nekoliko dana prije njezina blagdana. Djetinjstvo mu je bilo usmjereno na blagdan Gospe Karmelske, njega se sa žudnjom iščekivalo, za njega praktički živjelo. Sjemenište ga je odvelo pod okrilje Gospe Sinjske, a bogoslovija u sjenu Kalvarije. Na taj način, u duhu sv. Franje Asiškoga, koji je franjevcima u baštinu ostavio osobitu ljubav prema Majci Isusovoj i njezino promicanje, navodi fra Petar, srastao je i on s marijanskom duhovnošću i pobožnošću. Srastanje s marijanskom duhovnošću i pobožnošću je toliko jako da je život i rad bez njih nezamisliv, navodi fra Petar.

Kao gimnazijalac radio je naslove za katolički mjesečnik "Marija", a godine 1982., vođen Marijinom rukom, postaje najmlađim urednikom mjesečnika. Kroz rad na "Mariji" budile su se ideje o temama za časopis, a prvenstveno su se odnosile na pisanje o mjestima i događajima iz života Majke Božje. Sabrani tekstovi o mjestima i događajima iz života Djevice Marije postali su sadržaj prekrasne knjige "Stopama nazaretske Djevice". Na susretu je bilo riječi i o povijesti štovanja Blažene Djevice Marije od prvi kršćanskih zajednica do danas. Budući da je Blažena Djevica Marija prihvatila slobodno i nepodijeljena srca, vjerom i poslušnošću ulogu majke Sina Božjega te sudjeluje u njegovu djelu spasenja, Isusovi sljedbenici od početka joj iskazuju i osobito štovanje. Prve izraze divljenja, slavljenja i pohvala Majci Gospodnjoj naziremo već u evanđeoskim tekstovima. Oni se razvijaju tijekom vremena u čašćenju, zazivanju i nasljedovanju. Prvi izrazi hvale, prošnje i pobožnosti prema Majci Gospodinovoj razvijaju se tek nakon Efeškog sabora. U srednjem vijeku množe se marijanski spisi, homilije i liturgijski himni, nastaju prve marijanske pjesme te se pojavljuju marijanski blagdani. Razdoblje od kraja 19. st. pa do polovice 20. st. bogato je marijanskim teološkim naukom i pučkom pobožnošću. Duh Gospodnji neprestano u svojoj Crkvi potiče velikane duha i uma na stvaranje novih marijanskih molitvenih oblika. Svjestan važnosti, bogatstva i mnoštva molitava upućenih Mariji, fra Petar je u svoj knjizi "Blaženoj svi naraštaji" sabrao 127 molitava od početka kršćanstva do dan danas.

Na kraju susreta fra Petar je prisutnima ostavio poruku koja glasi: "Sv. Jeronim reče kako je nepoznavanje Pisma zapravo nepoznavanje Krista. Što bolje upoznajemo Božju riječ, kojoj je središte Isus Krist, više upoznajemo Krista Isusa i njega ljubimo. U tom smislu možemo s pravom reći kako je poznavanje lika Blažene Djevice Marije preko Svetog pisma i katoličkog tiska zapravo poznavanje Gospe".

Uz monumentalno djelo "Marijanska Hrvatska" (1995.), fra Petar Lubina autor je još nekoliko djela kao što su "Krunica naših dana", zbirke marijanskih molitava: "Pomoćnici kršćana", "Majci milosrđa" (2006.), "Bogorodici Djevici" (2005.), "Po uzoru naše nade" (zbirka koja je nastala u razdoblju od II. vatikanskog sabora do danas, 1962.-2009.). Zatim, "Moja krunica", "Blaženom će me zvati" te Vodič marijanskom Hrvatskom (2012).