Nansi Ivanišević gostovala na "Susretu s autorom" u studenome

U utorak, 29. studenoga gošća Verbumova "Susreta s autorom" bila je mr. sc. Nansi Ivanišević, autorica više uspješnih kulturnih projekata koja je svojim dugogodišnjim djelovanjem na polju kulture ostavila traga.

Njena kulturna putanja počinje u vrijeme mladosti kad se oduševljava za francusku kulturu. Studij francuskog i talijanskog jezika i književnosti na osobit način ju je usmjerio na proučavanje drugih kultura, a daljnji angažman odvijao se upravo u okviru Društva prijateljstva, te kasnije Francuske alijanse u Splitu. Njeno djelovanje na društvenom planu uvelike je objedinjeno pod nazivom nevladine organizacije ProKultura, čija je predsjednica. ProKultura je organizator i nositelj više kulturnih projekata među kojima "Dani francuske kulture", "Turistička kultura"  te "Splitski kulturni susreti" koje izvode u suradnji s drugim partnerskim institucijama i organizacijama iz Hrvatske i inozemstva. 

Mr. sc. Nansi Ivanišević ima dugogodišnje iskustvo rada u institucijama koje su zadužene za kulturu ili upućene na nju, bilo da se govori o školi u kojoj je radila kao profesorica jezika, Ministarstvu obrazovanja i športa u kojem je bila ministricom od 1999. do 2000., sadašnjoj dužnosti voditeljice Odsjek za prosvjetu, kulturu, šport, informiranje i tehničku kulturu Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ili kraćeg angažmana na mjestu savjetnice za kulturu i obrazovanje Grada Splita. To joj je bogato iskustvo omogućilo znanje o tome kako funkcionira sustav kulturne politike u Hrvatskoj, koje su njegove prednosti i nedostatci, a što je i u središtu njenog promišljanja u okviru doktorskog rada koji priprema na polju kulturnih politika na Sveučilišta u Grenobleu. Na istom je Sveučilištu magistrirala 1999. s temom "Rat i kulturna baština" u kojem piše o "ratnim ranama" hrvatskih spomenika. Istraživanje ju je dovelo do zapanjujućih podataka. Bio je to pravi kulturocid, ističe Ivanišević, za koji je Hrvatskoj trebao dugi niz godina da uspije popraviti nanesenu štetu, u najvećoj mjeri o vlastitom trošku. Tek s 3% udjela u obnovi su sudjelovale neke međunarodne fondacije.  

Kultura koja je živa i koja je na izgradnju pojedinaca i društva njena je misija, polazeći od ideje kako je najprije potrebno upoznati svoju kulturu i identitet kako bi mogao upoznati drugoga, pa su i njeni projekti i djelovanje na tom tragu.