Mnogi doživljavaju gospodarsku globalizaciju kao egzistencijalnu prijetnju. Kriza na međunarodnom tržištu financija pokazuje kako anonimni kapital snažno određuje našu sudbinu. Banke i fondovi špekulacijama gube milijarde, a ceh plaćaju drugi. Mnogi pozivaju na socijalnu pravednost, no svi se ne slažu u tome što to znači. U toj raspravi spominju se i teze Karla Marxa, i prečesto se precjenjuju. Danas se sve svodi na pitanje: Služi li kapital još čovjeku ili čovjek služi još samo kapitalu?

REINHARD MARX, nadbiskup Munchena i Freisinga, ima doduše isto prezime kao Karl Marx, ali ne dijeli i njegov svjetonazor.
Ljudi trebaju kapital, ali isto tako kapital i tržište trebaju ljude. Sustav socijalnoga tržišnoga gospodarstva u očitoj je prednosti i pred »primitivnim kapitalizmom« i pred preobraženim marksizmom. Stoga nadbiskup Marx intervenira, usprotivljuje se u ime čovjeka i na temelju kršćanske odgovornosti. Globalizacija tržišta mora se dopuniti globalizacijom solidarnosti i pravednosti. Kapitalizam bez okvirnog poretka šteti općem dobru. To nije samo pitanje morala nego i jasna, empirijski provjerljiva ekonomska spoznaja. Kao i u okvirnom poretku nacionalne države, potrebni su nam i globalni propisi za novčane tokove, prava zaposlenika i ponašanje u gospodarskom svijetu.