"Sretan sam da smo dobili vlastitu državu i treba moliti za nju, da opstane kakva treba biti, da držimo do sebe. Druge treba poštivati, a svoje voljeti. Molim za svoje studente, da budu dobri profesori, da se daju i da ljube jezik. To je važno" poručio je istaknuti hrvatski jezikoslovac dr. Mile Mamić na "Večeri u knjižari" kojom je moderirala Ines Grbić u srijedu 20. lipnja u knjižari Verbum u Zadru.

Na redovitom studiju Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru predaje Suvremeni hrvatski jezik, a na poslijediplomskom Nazivoslovlje (Terminologiju). Bio je predsjednik ili član Povjerenstva za stručne ispite iz hrvatskog jezika (1997.-2010.) te član Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika koje je nedavno ukinulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Vlade RH. Kaže da normativno uređenje jezika ne prati u svakoj zemlji politička tenzija, kao kod nas. "Francuska vlast se više miješa, ima izgrađeniju jezičnu politiku. Imaju i kazne za upotrebu anglizama gdje nije potrebno. Imaju domaću riječ, francusku, i mora se davati prednost domaćoj riječi. Nijemci i Slovenci su nedavno proveli reformu pravopisa čemu je bilo otpora, ali je prošlo" kaže Mamić.

Kao stručnjak za hrvatsko pravno nazivlje bio je stručni  član Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Dobitnik je Državne nagrade Hrvatskog sabora za znanstveni rad – za promidžbu hrvatskog jezika (2006.).

Govoreći o odnosu hrvatskog i srpskog jezika, rekao je da su to dva slična slavenska jezika koje je u povijesti pratila težnja da se što više zbliže i razlikuju. "Politička želja, srpski s unitarističkim predznakom, nikad nije bila ostvarena. Prirodno je da Hrvati svoj jezik nazivaju hrvatskim, Srbi srpskim, bez obzira na to kolike su razlike. Čak i kad bi bio potpuno jednak jezik, imali bismo ga pravo nazivati svojim nacionalnim imenom, a oni svojim" kaže Mamić.

Smatra velikim da sa svojim jezikom ulazimo u EU. "Jezik je bit našeg identiteta. Hrvatski jezik treba osposobiti za tu ulogu i raditi na tome. Ima dosta pojmova za koje hrvatski jezik treba stvoriti odgovarajuću riječ kao što su to veći narodi učinili. U Hrvatskoj je identifikacija jezika s identitetom naroda velika. Npr. Irci su itekako žilavi, a 10 % Iraca zna irski. Govore engleski. Englezi su uspjeli tvrdokornim Ircima nametnuti svoj jezik, a Nijemci, Talijani i Mađari nama svoj nisu" kaže Mamić. Član je Vijeća za dodjelu Nagrade dr. Ivan Šreter (hrvatski liječnik 1980-ih ubijen zbog uporabe hrvatskog jezika) za najbolju novu hrvatsku riječ. Domaćoj riječi treba dati prednost, kaže. Ako je nema, treba je pokušati stvarati i učiti od drugih naroda koji drže do svoga jezika i kulture. "U pitanju je jezična čistoća. Hrvati su u tome postupali kao i drugi europski narodi. Stvarali su vlastite riječi i za riječi grčkog i latinskog podrijetla. Te riječi i danas uživaju posebno mjesto u hrvatskom i ne podliježu oštrici jezičnog purizma kao anglizmi, germanizmi, talijanizmi. Riječi iz klasičnih jezika se lakše podnose. Ali smo stvarali i vlastite" kaže Mamić.