Tema koja objedinjuje studije objavljene u ovoj knjizi — nastale u različito vrijeme i s različitim pristupima — jest radikalno pitanje o Jednom i mnoštvenom: »grčko« pitanje, ako se misli na ulogu koju je ono igralo u povijesti zapadnjačke misli počevši od Parmenida, pa ipak univerzalno pitanje, ako se misli duboko egzistencijski sadržaj koji ono skriva. Zapitati se o odnosu između svečanosti mnoštvenog i sabranog mira Jednog znači također prisvojiti si pitanje koje se rada iz bezgraničnog bola svijeta: razdor i smrt, rascjep iz kojega se u konačnici rađa svaka misao, pojavljuje se na unificirajućem obzoru bitka i smisla kao neumoljivi prodor. U vremenu kao što je ovo, obilježenom sumrakom posvemašnjih ideoloških vizija i nemirnim postavljanjem onog »ništa« kao posljednje obale, gdje se egzistiranje mnogima čini kao puko upadanje u provaliju besmisla, antičko pitanje ne izgleda manje bremenitim: Hoćemo li u toj »noći svijeta« biti osuđeni ostati bez domovine, ili raskomadanost sadašnjosti sadrži znakove u smjeru Jednog, neopazive ili očite nostalgije za jedinstvom?
Tekstovi koje ova knjiga iznosi pred čitatelje pokazuju kako se razmišljanja mnogih teologa i filozofa — različita i daleka u vremenu i prostoru (Dionizije, Ćiril Aleksandrijski, Amalarije, Toma Akvinski, Joakim de Fiore, Luther, Rosmini, Newman, Kierkegaard, Hegel, Schelling, Barth, Cacciari) — postavljaju pred veliko pitanje Jednog i mnoštvenog i kako su dokučila odgovor osluškujući Boga skrivenog u objavi i objavljenog u skrivenosti. Stoga su ovo stranice o povijesti teologije koje snažno govore o povijesti misli u općenitom smislu, koja se dala u potragu na putevima Jednog, dokazujući plodnost odnosa metafizičkog pitanja i teološke misli.
BRUNO FORTE (rod. 1949. g.), katolički je svećenik i jedan od najpoznatijih talijanskih teologa.