Podrijetlo čokolade vezuje se uz riječ xocoatl koja potječe od starih Maya, a u prijevodu znači gorka voda. Narod Maya čokoladu je dobivao mljevenjem plodova kakaa koji su se miješali u vodi s vanilijom, čilijem i još raznim dodacima, a servirala se kao topli napitak. Njezin jedinstveni slatki okus stvara je neodoljivom i poželjnom namirnicom pa je ona danas česti sastojak brojnih deserta. Osnovna podjela temelji se na gorko-slatku, mliječnu i bijelu čokoladu. Gorko-slatka čokolada je ona s većim udjelom kakaa, a kako bi čokolada bila „kvalitetna" poželjna je količina od najmanje 60 posto kakaa. Mliječna sadrži više šećera i biljnog ulja, a bijela sadrži veći udio mlijeka. Čokolada također potiče stvaranje serotonina, hormona “dobrog raspoloženja", a nakon konzumiranja se u organizmu oslobađaju endorfini, zaslužni za blage antidepresivne učinke. Najvažniji sastojci u čokoladi su bjelančevine, masnoće, ugljiko-hidrati, balastne tvari, kalij, magnezij, fosfor, kalcij, natrij, željezo i teobromin, a osim toga sadrži i triptofan, anandamid, feniletalamin i visoke razine antioksidansa koje pridonose smanjenju rizika od raznih bolesti, uključujući rak. Čokoladne slastice dostupne su u raznim oblicima i veličinama, a samo estetsko dotjerivanje čini ih još poželjnijima. Česti dodaci su voće i orašasti plodovi. Za pripremu čokoladnih slastica ne morate biti vrsni šef, to možete učiniti i u kućnoj atmosferi uz nešto mašte i dobre volje.