Od tri dominantne ideologije koje su obilježile dvadeseto stoljeće - fašizam, komunizam i liberalizam - preživjela je samo ova posljednja. Upravo je ta činjenica stvorila ozračje u kojem su liberalizam njegovi poklonici prestali doživljavati kao ideologiju, doživljavaju ga više kao prirodno krajnje stanje društvenoga i političkog razvoja.

Kao što Patrick Deneen dokazuje u ovoj provokativnoj knjizi, liberalizam nije uspio - upravo stoga što je trijumfirao. Dok na sav glas govori o jednakim pravima, istovremeno stvara sve izraženiju materijalnu nejednakost; njegov legitimitet počiva na društvenom ugovoru, ali ipak obeshrabruje društvenu zauzetost u korist vođenja računa isključivo o vlastitim interesima; a u svojoj potrazi za individualnom autonomijom stvorio je najopsežniji, sveobuhvatni državni sustav u ljudskoj povijesti. Deneen oštro upozorava na činjenicu da ta proturječja, kao i centripetalne sile koje sada djeluju na našu političku kulturu, nisu površinski nedostatci, nego bitna nutarnja obilježja sustava čiji uspjeh stvara vlastiti neuspjeh.

Razlažući temelje vizije čovjeka i društva prema liberalnoj filozofiji, kao i njezin krajnji individualizam i etatizam, on precizno pokazuje uzroke sveobuhvatne ekonomske, moralne i duhovne krize kao i bit sukoba globalističke elite i sve snažnijih populista. Pokazujući sve slabosti progresivizma i konzervativizma te ističući da rješenje nedaća našega vremena nije u "više liberalizma", ali ni u nostalgičnu povratku u prošlost, Deneen ocrtava smjernice za istinsku osobnu slobodu i društveni napredak.

"Deneenova knjiga dragocjena je jer se fokusira na središnji problem sadašnjice. Važne rasprave danas nisu o politici, nego o temeljnim vrijednostima i strukturama našega društvenog poretka." David Brooks, New York Times

"Zašto liberalizam nije uspio pruža snažan protuotrov štovanju ljevice i desnice pokazujući kako je osiromašena dvostranačka koncepcija slobode zarobila javni život za koji tvrdi da ga je oslobodila. Ne bi se moglo tražiti pravodobnije i nužnije obogaćenje našega istrošenog političkog diskursa." Jackson Lears, istaknuti profesor povijesti Upravnog vijeća, Sveučilište Rutgers