Marx je “zahtijevao” ozbiljenje filozofije. Je li taj “zahtjev” upućen filozofiji ili i zbilji? Ili, možda, i filozofiji i zbilji, istodobno, ujedno i podjednako? Ili, čak, i filozofiji kao takvoj i bitku kao takvom?
Heidegger je ustvrdio kraj filozofije. Odnosi li se to i na filozofiju i na bitak? Ili, možda, na povijest zapadne filozofije i na samo jednu epohu povijesti bitka, ujedno i podjednako? Ili, možda, i na filozofiju kao takvu i na bitak kao takav?
Neka od tih pitanja čine vidokrug u kome se situira “problematiziranje” teme o možebitnom drugom mišljenju kao novom početku mišljenja ili, bar, prijelazu k njemu, uvod u njega.