Religija je posljednjih godina ponovno postala temom javnih rasprava. One se posebice bave važnošću religija za kulturne identitete u procesu globalizacije koji šteti tim identitetima time što vodeća kultura asimilira raznolikost kultura. Od religija se u tom procesu traži ne samo da se odupru toj asimilaciji nego da i mobiliziraju mase za globalizaciju. O svezi religije i kulture raspravlja se dakle u kontekstu gospodarske politike i politike moći. Time se religija priznaje kao geopolitički čimbenik.

Jednako tako religija se tematizira na području politike u širem smislu kada do izraza dolaze svjetonazorne razlike prilikom etičkog vrednovanja novih tehničkih opcija djelovanja. To se osobito tiče mogućnosti medicine, medija i biotehnike. Svjetonazorni pluralizam modernih društava, u kojemu religije oduvijek igraju značajnu ulogu, to više postaje problemom socijalne sposobnosti integriranja, što dalje sežu sporna tehnička djelovanja i što više za predmet imaju samog čovjeka.

Nastanak mnoštva takozvanih novih religija te uzlet ezoterike također se na koncu označavaju odgovornima za aktualnost tematiziranja religije.