Kako definirati i vrednovati ljudski embrij? Iscrpan odgovor na ovo pitanje ne može dati samo jedna disciplina kakva bi primjerice bila povijest medicine, filozofija, etika, pravo ili pak sama teologija. No s druge strane, nijedan od ovih pojedinačnih pristupa nije zanemariv ili pak manje važan. Naprotiv, zamjećuje se potreba za jednim legitimnim i ispravnim odnosom među pojedinim pristupima i različitim sastavnicama iste teme.
Da bi se odgovorilo na zadano pitanje, nužno je ipak imati pred očima jedan drugi čimbenik, a to je cjelovitost. Potrebno je naime međusobno povezati različite dijelove diskursa te pružiti sveobuhvatnu spoznajnu panoramu. Ako je istina da iz povijesnog propitivanja proizlazi više pitanja nego odgovora, biološki podaci ipak pružaju neke jednoznačne činjenice o biološkom identitetu, no oni zahtijevaju da budu uzeti i interpretirani u ključu realističke i metafizičke misli kako bi se na filozofski način došlo do rezultata antropološke naravi.
Teološki vidik sadrži u sebi kako antropološki tako i etički diskurs. On ih osvjetljava iznutra te izdiže na jednu mnogo širu, nadnaravnu viziju. Također i pravni diskurs ima svoju vlastitu metodologiju i područje proučavanja, no mora uzeti u obzir biološke, antropološke i etičke datosti.
Autori su ovog zbornika uvjereni da su uspjeli ponuditi skup priloga koji su u sebi cjeloviti, strogo argumentirani te međusobno epistemološki integrirani. Na taj način oni pružaju svima onima, koji su u službi jedne nove kulture života, niz ozbiljno dokumentiranih priloga koji im mogu biti od koristi a od interesa svima.