Danas je posvuda studij Biblije veoma obljubljen. A budući daje upoznavanje Biblije (osobito SZ) mnogo olakšano, ako znamo i jezik kojim je ona pisana, nameće se svakom od nas ne samo želja nego i potreba temeljito izučiti prastari hebrejski jezik kojim se Bog, zajedno s nadahnutim piscima, poslužio da izrazi, odnosno u ljudski govor prenese svoju božansku misao.
Međutim, hebrejski je jezik mnogome studentu teologije prva i najveća muka s kojom se susreće u svom teološkom studiju i koje se na bilo koji način želi riješiti. Da je pristup hebrejskom jeziku tako težak, možda su uvelike krive i gramatike hebrejskog jezika koje taj inače lagan i jednostavan jezik odveć kompliciraju. Ima, doduše, hebrejski u sebi nešto što ga čini za nas ljude modernog, europskog mentaliteta i grčko-latinske kulture doista teškim. Osebujna struktura gramatike, svojevrsna deklinacija i konjugacija, čitanje s desna na lijevo, nebilježenje samoglasnika - sve to doista čini, taj inače lagan jezik, ponešto teškim i kompliciranim.
Da bih učinio studij hebrejskog jezika lakšim i da bih ga približio našem modernom europskom mentalitetu, sačinio sam ovu slovnicu hebrejskog jezika, koja je građena prema modernim metodama učenja jezika.
Danas je hebrejski jezik opet govorni i živi jezik. Izrael je g. 1948. odlučio hebrejski učiniti službenim govornim jezikom novoosnovane izraelske države. To mu je savršeno uspjelo: danas nakon pedeset godina opstanka izraelske države u Palestini govori se hebrejskim jezikom ili se njime silom prilika mora služiti oko pet milijuna stanovnika. A izvan Izraela, porastao je broj onih, koji umiju hebrejski.