Andro Krstulović Opara gostovao na "Susretu s autorom" u rujnu u Splitu

U Verbumovoj Knjižari sv. Frane 29. rujna gost "Susreta s autorom" bio je Andro Krstulović Opara, ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića.

Na "Susretu s autorom" progovorio je o svojim početcima u kojima je osjetio interes za kulturne tekovine i baštinu. Nakon druge godine u splitskoj "Realci" prebacio se u Umjetničku školu. Iako se od njega u obiteljskom krugu očekivalo da postane odvjetnik ili ekonomist slijedio je nutarnji poticaj za umjetnošću. Upisao je studij povijesti umjetnosti i arheologiju u Zadru, odakle se nakon druge godine prebacio u Zagreb gdje i diplomira. U Zagrebu početkom devedesetih započinje njegov angažman na polju javnog života i to ponajprije kao saborski zastupnik u prvom sazivu Hrvatskoga sabora, slijedom povijesnih okolnosti i ozbiljnosti devedesetih godina. Tih godina zapošljava se u diplomaciji Ministarstva vanjskih poslova odakle odlazi i za konzula u Milano. Nakon deset godina provedenih u diplomaciji 2002. godine radi zaokret u profesionalnom smislu, ali i privatnom životu. Posvećuje se obiteljskom život, seli u Split, gdje se u profesionalnom smislu aktivnije posvećuje radu na polju kulture, kao i svojoj užoj specijalnosti, povijesti umjetnosti, zaštiti kulturne baštine i identiteta. Do 2008. godine, kada je izabran za ravnatelja Muzeja Ivana Meštrovića, bio je zaposlen u Konzervatorskom zavodu, a od 2008. godine kao ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića, institucije koja upravlja i skrbi o Galeriji Meštrović i kompleksu Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac u Splitu, Atelijeru Meštrović u Zagrebu i Crkvi Presvetog Otkupitelja kod Otavica, posvećuje se promociji lika i djela Ivana Meštrovića.Zahvaljujući brojnim izložbama Meštrovićeve umjetnosti koje organizira u najuglednijim muzejskim ustanovama u zemlji i u inozemstvu, pridonosi vraćanju Meštrovićeve umjetnosti u središte zanimanja europske publike i struke. Njegov trud i trud njegova tima oko promocije ovog velikana, za kojega kaže da je također jedan od nacionalnih brandova, prepoznat je kako od stručne javnosti tako i od publike, a ulazi i u brojne vodiče za turiste koji ga preporučuju kao mjesto koje nipošto ne bi bilo dobro propustiti.

Govoreći o kulturnoj sceni općenito, Krstulović Opara ukazuje na nedostatke njene profesionalne scene. Osvrćući se na splitski mikrokozmos među pozitivnim trendovima ističe kandidiranje za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine za što vjeruje da bi bio izvrstan impuls u promociji Splita sa svojim kulturnim nasljeđem koje Europi u kulturnom smislu ima puno toga ponuditi, a također vjeruje kako bi to bio poticaj da se dogodi ozbiljniji angažman u pripremi i procvatu kako infrastrukture tako i umjetničkog nadahnuća kulturnih djelatnika.

Krstulović Opara i sam je autor niza izložbi domaćih skulptora, ali i kratkih dokumentarnih filmova u kojima koristi nove forme kako bi u suvremenom svijetu aktualno odgovorio u prezentaciji umjetnika i njihove umjetnosti, na načine bliske mlađim generacijama.

Na "Susretu s autorom" rekao je kako Hrvatska ima mnogo razloga za optimizam u kulturnom smislu, obzirom na bogatu kulturnu baštinu i nacionalne prvake na polju kulture i umjetnosti, ali je ukazao i na površnost u pristupu koja nas često ostavlja u neznanju o istima, a onda i o vlastitom identitetu.