Prof. dr. Ante Uglešić, rektor Sveučilišta u Zadru u svom drugom mandatu, gostovao je na susretu "Večer u knjižari" kojim je moderirala Ines Grbić u knjižari Verbum u Zadru u srijedu 10. prosinca. "Možda rijetki znaju da je inicijativa za obnovom najstarijeg hrvatskog sveučilišta, Sveučilišta u Zadru, potekla u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru. Tu je misao i želju, 'hajdemo obnoviti zadarsko sveučilište', izrekao zadarski nadbiskup Marijan Oblak tadašnjem resornom ministru Ivici Kostoviću, i to je ponavljao u nekoliko drugih prigoda" rekao je Uglešić, Oblakov nećak. Kao dijete puno vremena je provodio u prostorima Zadarske nadbiskupije te se tu i rađala Uglešićeva ljubav prema arheologiji koju je specijalizirao i gdje je ostvario zapažene istraživačke rezultate i znanstvenu karijeru. Prisjetio se obnove sveučilišta koje baštini tradiciju Generalnog učilišta dominikanskog reda iz 14. st., u čemu je Uglešić surađivao sa svojim prethodnikom u službi rektora, dr. Damirom Magašem i ostalima koji su i sada u upravi, a ideju su svesrdno podržali Grad Zadar, Zadarska županija i Zadarska nadbiskupija. "Sveučilište u Zadru je postalo prepoznatljivo i važan čimbenik obrazovanja na našim prostorima. Postalo je respektabilno, možda i više izvan krugova samog Zadra. Drugi to govore i ističu njegov međunarodni aspekt" rekao je Uglešić, istaknuvši da mu je želja da jednog dana zadarsko Sveučilište pohađa polovica studenata iz inozemstva. Trenutno su na sveučilištu 62 studenta iz zemalja svijeta, otprilike toliki broj zadarskih studenata je u inozemstvu. Također, većina studenata koja ga pohađaju nisu rodom iz Zadra. Osim velike međunarodne tradicije, zadarska visoko školska zajednica je toliko bila narasla da je vodila svojoj većoj formaciji. Tadašnji Filozoski fakultet i Visoko učiteljska škola u Zadru imali su 182 zaposlenih. Sada Sveučilište u Zadru s poslovnim centrom ima 615 zaposlenih i oko šest tisuća studentata. Pri osnivanju Sveučilišta u Splitu, zadarski Filozofski fakultet činio je gotovo 50 % Sveučilišta u Splitu.

Želja je postojeće studije jačati i razvijati se u tehničkim, prirodnim, biomedicinskim znanostima. Iz tog smjera je proizašao i studij podvodne tehnologije, planira se osnivanje studija mehatronike i robotike. Poslije zagrebačkog Filozofskog fakluteta koji je bio osnivač zadarskog, Zadar je imao najviše humanističkih disciplina i danas ih je u Zadru još uvijek više nego drugdje na hrvatskim sveučilištima. "Humanističke znanosti su zadnjih godina zapostavljene. Humanističke znanosti su često nacionalne znanosti. Neoliberalizam u Europi ih dijelom želi degradirati, da se ne razvija nacionalizam. Želi se provesti multikulturalizam kroz studije. U Hrvatskoj bi itekako trebalo posvetiti više pažnje povijesti, hrvatskom jeziku, arheologiji" rekao je Uglešić. Upozorio je i da se kroz političke utjecaje neravnomjerno daje svim čimbencima visokog obrazovanja, pa to svi ne osjete jednako. Istaknuo je značaj većeg okretanja sredstvima međunarodnih fondova. "Ljudi u visokom obrazovanju su naviknuli dijelom u misli da je važno održati nastavu i napisati članak. Treba i poraditi na projektima, tako se mogu uprihoditi značajna sredstva" rekao je Uglešić.

U tijeku je realizacija bespovratnih milijun i pol eura za tehničku pomoć za izradu projekata Sveučilišnog kampusa u Zadru. Do sredine 2015. g. trebao bi se dovršiti idejni projekt za četiri zgrade, (studentski dom, restoran, inovacijski centar, zgrada sveučilišnih odjela za tehničke i prirodne znanosti), sada postoji projekt za knjižnicu. Gradnja kampusa u Zadru počela bi 2016. godine. Cijela investicija iznosi 60,5 milijuna eura. Oko 70 % financira se iz sredstava EU, a 30 % iz resornog ministarstva. Uglešić smatra da odlazak mladih iz Hrvatske treba zaustaviti otvaranjem novih radnih mjesta, da se u društvu povede više briga o mladima i potpuno promijeni ekonomski sustav u državi.