"Imamo problema s vlastitim prihvaćanjem činjenica. Sami moramo biti načisto s činjenicama. Ne znam koja je država bila neželjenija od Hrvatske, da postane samostalnom, suverenom državom. Bojim se da svi jednako ne osjećaju vlastitu državu. To je problem" istaknuo je povjesničar i angažirani javni djelatnik dr. Zlatko Begonja na susretu "Večer u knjižari" koji je u srijedu 20. ožujka u knjižari Verbum u Zadru moderirala Ines Grbić. Begonja se bavi znanstvenim istraživanjem partizanskih i komunističkih žrtava rata i poraća, no taj rad u svojim znanstvenim spoznajama nema sustavnu podršku institucija društva u smislu njihovog procesuiranja. "To je nekad nalik borbi s vjetrenjačama. Mnogi kolege koji se bave tom problematikom nemaju prigode nastupati, govoriti u hrvatskim medjima. Postoje razni političari, povjesničari i filozofi opće prakse koji sve znaju: međunarodnu, nacionalnu politiku, razdoblje koje prelazi te okvire. Uvijek neki pojedinci imaju privilegiju iskazati svoja mišljenja, za razliku od nekih drugih. To je loše. Nekad se zaista osjećamo usamljeni, da to što radimo, malom broju ljudi nešto znači. To nije dobro. Ja osobno ne odustajem" rekao je Begonja. Smatra da je Hrvatski sabor samo verbalno podržao Rezoluciju Vijeća Europe o osudi komunističkih zločina, a stvarna osuda nije učinjena jer nisu pokrenuti procesi iz komunističkog totalitarnog razdoblja čiji provoditelji i nesmetano žive na slobodi. Zadnjeg desetljeća struka povjesničara u ispravnom tretiranju Domovinskog rata nije mogla doći do izražaja u pozivanju na činjenice. Argumenti su prešućivani, neobjavljeni ili orkestrirano napadani, upozorio je Begonja, istaknuvši da hrvatsko društvo vapi za činjenicama. "Zato je neophodno inzistirati na tome da se raščisti prošlost. Naše društvo mora saznati kako se sve objektivno događalo, što je prevladavalo u datim okolnostima i određenim razdobljima. Tada ćete doći u situaciju da ćemo s čistim stanjem krenuti dalje. To je kao i u obitelji. Ako je problem neraščišćen, opterećivat će sadašnjost i budućnost. Isto vrijedi i za širu zajednicu“ istaknuo je Begonja, dodavši da su podjele u hrvatskom narodu rezultat nerašćišćenih odnosa u prošlosti. U Domovinskom ratu kad je narod bio egzistencijalno ugrožen jedinstvo je bilo očitovano, predsjednik Franjo Tuđman je imao dobre namjere. No kad je rat okončan, ponovno su na površinu isplivale sve naše razlike koje nisu odavno prije riješene.