Borba za zdravo društvo i za zdravog pojedinca je borba za vrijednosti suosjećanja i pomaganja drugome, poručio je istaknuti hrvatski sociolog i pedagog dr. Zlatko Miliša na susretu Večer u knjižari u knjižari Verbum u Zadru u srijedu 12. prosinca. Na susretu koji je moderirala Ines Grbić Miliša je dao osvrt na niz tema aktualnog društvenog trenutka. Smatra da nismo duhovno punoljetni za shvaćanje uzroka svega što se događa Hrvatskoj i čovječanstvu. Za oduprijeti se nevoljama treba građanske hrabrosti koje u Hrvatskoj nema. "Još nismo osvijestili što znači riječ domovina i samostalna Hrvatska. Postoje visoko čestiti ljudi koji imaju viziju, strategiju i treba ih pozvati, neovisno o stranačkoj pripadnosti" kaže Miliša. Istaknuo je da je obitelj stup društva, a razbijanjem tog stupa razbija se osobna i sigurnost države i nacije.

Predmet istraživanja dr. Miliše je i bumerang generacija. To su kritičari svega postojećeg. Mladi više nikome ne vjeruju, osim vršnjacima, nemaju ideala, autoriteta, mladi su izigrani. "U Hrvatskoj smo dobili stečajnu generaciju; i kad završe fakultet djeca žive s roditeljima, u neizvjesnosti i drami. Ta je generacija pod tiranijom medija, zavladala je potrošačka kultura, vrijedim koliko imam novaca, koji je moj uspjeh. Djeca ne znaju selektivno koristiti medije. U tzv. fast food obiteljima svi žive pod istim krovom a nitko međusobno ne razgovara. Ako je ljubav mogućnost razgovora, izgubili smo je na svim razinama. Kronični nedostatak društva  na svim razinama je nedostatak komunikacije" upozorava Miliša. Kultura je postala medijska kultura te se Miliša zalaže za uvođenje predmeta Odgoj za medije. Mediji su postali dominantno manipulativni "jer vlasnici medija polažu monopol nad istinom, rade za korporatiste. Nasilje se promovira kao zabava, kulturom šoka žele nas privući". Smatra da su altruizam, obrazovanje i suosjećanje na dnu vrijednosti u Hrvatskoj na svim razinama. Naj-učenikom bi trebalo proglasiti onoga koji je najsuosjećajniji, najaltruističniji i  obrazovanje stavlja na pijedestal. "Tako ćemo osigurati uspjeh, ne uspjeh kroz imati, nego uspjeh da ti je u srcu i duši pomoći nekome a da ti nije u rodbinskoj vezi - nego da ti je to najveći dar. Nema većeg osjećaja radosti nego kad nekome pomogneš, to nutarnje zadovoljstvo" kaže Miliša. Svojevremeno je i sam radio u splitskom centru za djecu s posebnim potrebama, te s ovisincina. Uz sve knjige i istraživanja, u radu s tim ljudima doživio je najveće bogatstvo i radost. "To njihovo veliko srce, toplina, ljubav. Od ovisnika sam najviše naučio kako se dignuti, te kako su rad i molitva jedina prevencija. Oni su lučonoše života, daju mi snažnu vjeru kako se mladi čovjek može u najvećoj nevolji podignuti" kaže Miliša. Žao mu je što se otvaraju klinike za odvikivanje od raznih ovisnosti, jer je to gašenje požara, a ne daje se novac za preventivne programe. "Prošle je godine Hrvatska dala 85 milijuna kn za metadonsku terapiju. To je drogiranje na račun države. Nitko se nije skinuo s metadona. Ali to je i farmaceutski lobi. Za taj novac, koliko se moglo otvoriti centara za mlade ljude" upitao je. O lošem položaju humanističkih znanosti kaže: "Duhovne vrijednosti su stvorile uređenje. Sad bi netko ukinuo humanističke znanosti jer su teret, to nije proizvodnja. A vrijednosti diktiraju svijet proizvodnje i svijet obraza jedne nacije - a to je obrazovanje". Rastužuje ga šutnja, a veseli polet, entuzijazam i porast kritične mase mladih ljudi. Bio je sudionik Svjetskog festivala mladih u Međugorju koji ljeti okupi više desetaka tisuća mladih iz cijelog svijeta. "Nikog od novinara nije bilo na tom festivalu mladih u Međugorju. Ministar kaže da treba izaći na Zrće, to je brand. Nije slučajno da u medijima nema takvih susreta s mladima koji potpuno drugačije razmišljaju, osvješteni su i organizirani. Nisu svi mladi destruktivni i autodestruktivni. Postoji mnoštvo mladih, ali treba naći načina da ih okupimo" kaže Miliša.

Njegov prigovor zdravstvenom odgoju je što nije izborni predmet i nije provedena javna rasprava o njegovom uvođenju. "Kao pedagog konsterniran sam da u Povjerenstvu nema nijednog psihologa i pedagoga, nego samo medicinara, uz dužno poštovanje toj struci" upozorava Miliša. Smeta ga šutnja intelektualaca u Hrvatskoj, a razumije državne službenike koji brane takav kurikulum jer im o tome ovisi fotelja. "Ključna riječ u odgoju su vrijednosti. Danas sve ima cijenu, ništa vrijednost" upozorava Miliša.