U prostorijama nakladne kuće Verbum u četvrtak, 1. kolovoza na konferenciji za medije predstavljen je sedmi svezak u biblioteci Crkveni oci koji donosi Atenagorine spise "Molba za kršćane" i "O uskrsnuću mrtvih" te Aristidovu "Apologiju", a knjigu su predstavili mr. sc. Petar Balta i Miro Radalj, glavni urednik i direktor nakladne kuće Verbum.

Sedmi svezak biblioteke Crkveni oci donosi tekstove prvih kršćanskih filozofa Atenagore i Aristida. Riječ je o tri spisa iz 2. stoljeća.

"Molba za kršćane" spis je Atenagore Atenjanina koji upućuje carevima Marku Aureliju Antoninu i Luciju Aureliju Komodu te poglavito filozofima, a u kojima apelirajući na najviše političke dužnosnike, te filozofe kao nositelje intelektualnog u društvu, moli za zaštitu kršćana. Nastao je tako ovaj biser antičke književnosti u kojem se razlaže kako biti kršćanin nije zločin te poziva da se kršćane jednako tretira kao i ostale. Atenagora u svom spisu raskrinkava i neistine koje se kršćanima pripisuju. U svojoj argumentaciji uvelike citira stihove i tekstove poganskih autora, jer i sam dolazi iz tog svijeta i odlično poznaje helenističku kulturu i filozofiju.  Drugi Atenagorin spis "O uskrsnuću mrtvih" na vrlo jasan način progovara o vječnim ljudskim pitanjima poput života, smrti, suda, cilja ljudskog života, zakona u odnosu na čovjeka, odnosa duše i tijela, početka i kraja života. Promišljanja koja u ovom spisu nudi Atenagora imaju nedvojbenu vrijednost i u sadašnje vrijeme, unatoč vremenskoj razdaljini od gotovo dvije tisuće godina.

Aristidova "Apologija" najstarija je sačuvana apologija, a upravljena je caru Hadrijanu, pretpostavlja se između 124. i 126. godine. Riječ je o još jednom atenskom filozofu koji ovo djelo piše upravo stoga jer je uočio određeni red u svemiru, a taj red pripisuje Bogu. U svom tekstu obraća se direktno caru, kojemu želi ukazati na ono što je promatranjem svijeta otkrio. Osvrćući se na poznate istine helenističkog svijeta, ukazuje na nešto više i veće što im želi približiti. I ovaj tekst odiše svježinom i hrabrošću kakvu je teško vidjeti i u 21. stoljeću.

Atenagora i Aristid, autori koji djeluju u Ateni – srcu grčke kulture i civilizacije, svjedoci su kako je kršćanstvo u 2. st. bilo sposobno odgovoriti na izazove poganskoga društva, ne samo na području religioznosti, nego i na planu filozofije, a čemu svjedoče i ovi spisi objavljeni na hrvatski jezik u sedmom svesku biblioteke Crkveni oci koja iznova osvjetljava bisere filozofske i apologetske misli kršćanskih autora prvih stoljeća.