Dr. Smiljan Gluščević, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Sveučilišta u Zadru i naslovni docent Pomorskog odjela zadarskog Sveučilišta, gostovao je u srijedu 1. listopada na susretu "Večer u knjižari" u knjižari Verbum u Zadru. Gluščević je prvi arheolog u Hrvatskoj koji je zaposlen na radnom mjestu podvodnog arheologa, 1979. g. u zadarskom Arheološkom muzeju. To je drugi najstariji arheološki muzej u Hrvatskoj, a ovog studenog njegova 183. godišnjica djelovanja podsjetit će da je to najstarija zadarska kulturna ustanova. Gluščević je u svom donedavnom četverogodišnjem mandatu kao ravnatelj tog muzeja, kojeg je ove godine pohodilo više od 17 000 posjetitelja, s kolegama gotovo utrostručio broj godišnjih posjeta od 2010.-2014. g. i konsolidirao i financije te ustanove. Kao zaposlenik tog muzeja 35 godina, koji je državna institucija i financira se iz državnog proračuna, time je omogućio da muzej ostvari i druge projekte u svojoj sadržajnoj ponudi. "Ako se dijete počne educirati od rane dobi da sazna što se događa u raznim muzejima, s godinama kako se razvija, bit će pratitelj, kulturni djelatnik, čovjek koji shvaća kulturu svoga kraja i države. To je potrebno. Kažu, kad se pokrenu društvo i privreda, davat će se više za znanost, temeljne, tehničke, medicinske, biološke znanosti. To kažu za znanost koja pokreće svako društvo. To su obrnute teze. Nijedno društvo se ne može pokrenuti ako nije uloženo u znanost" istaknuo je Gluščević.

Uz suradnju s mnogim fakultetima u Hrvatskoj, zadarski muzej surađuje i s muzejem u Mainzu, gdje je i Muzej antičkog brodarstva, jedini takav u Europi, čiji je ravnatelj jedan od najvećih stručnjaka za antičku brodogradnju. Od Austrijske akademije znanosti zadarski muzej očekuje odgovor hoće li dobiti sredstva za određene projekte. Na zadarskom području su 23 zaštićena podmorska i 40 kopnenih lokaliteta, no toga je i više. S ninskog područja potječu dva šivana, drvena broda iz 11. st., jedini takvi koji postoje u Europi.

"Svi se hvale s našom sakralnom, etnološkom, arheološkom baštinom. Puni smo velikih riječi kako je treba čuvati. No treba u to i ulagati, promovirati i zaštititi. Mnogi nisu svjesni podvodne baštine. Distribuiraju predmete s tih nalazišta, a to je i krivično sankcionirano. Mnogi lokaliteti su pljačkani. Za istraživanje jednog podvodnog lokaliteta treba brod koji košta od četrdeset do pedeset tisuća kuna, a svi stručnjaci koji na tome rade dođu jer to vole i međusobno se poznaju, ne zbog profita" rekao je Gluščević, istaknuvši da se po podmorskim nalazima mogu otkriti i vidjeti cijele rute svjetskih prekomorskih putovanja.

U razgovoru koji je moderirala Ines Grbić, istaknuo je vrijednost civilizacijskog arheološkog bogatstva uopće, osuđujući uništenje iznimne baštine za rata u Iranu. "To je antička Perzija, imali su čudo od muzeja u Bagdadu. To je popljačkano i uništeno, kulturocid" rekao je Gluščević. Podsjetio je kako je dva dana nakon početka akcije Oluje, Ante Milošević, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, oformio dvije grupe od po tri čovjeka iz muzeja, opremio ih kamerama i poslao na prostor uz vojnu policiju, znajući gdje su spomenici.

Između ostaloga, Smiljan Gluščević trenutno radi kao autor na dovršetku udžbenika za studij podmorske znanosti i tehnologije.