U Verbumovoj Knjižari sv. Frane u Splitu gost "Susreta s autorom" 22. veljače bio je dr. sc. Radoslav Bužančić, arhitekt, znanstvenik, publicist, sveučilišni profesor, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, osobito poznat po svom radu na polju kulture i spomeničke baštine za što je dobio više domaćih i međunarodnih priznanja.  Dr. Bužančić u svom radu osobito je bio posvećen s jedne strane istraživanju i otkrivanju onoga što krije spomenička baština, a s druge strane bilježenju onoga što je pronađeno i oteto zaboravu. Time se posebno počinje baviti po završetku studija, točnije 1984. godine kada započinje raditi kao konzervator u Splitu. Konzervatorska istraživanja i radove vodio je u Dalmaciji – u Dubrovniku, Splitu, Trogiru, Omišu i Vrgorcu, te na otocima Braču, Šolti, Hvaru, Visu, Korčuli i Lastovu. Zanimljivo je da osobit dio proučavanja i obnavljanja vrši upravo u Trogiru, a trogirski spomenici su obilježili i njegove dvije monografije "Trogirska katedrala" i "Radovanov portal". Reći će kako je njihov nastanak bio prirodni slijed rada na konzervatorskim projektima u Trogiru. Za monografiju "Trogirska katedrala", koja je u službi kulturne promidžbe, reći će da sadrži manji dio onog što će tek biti objelodanjeno u monografiji istoga naziva, a koja je još uvijek u radnoj fazi. Taj arhitektonski i povijesni biser zaslužuje pravu prezentaciju, reći će Bužančić.

Zanimljivo je da Bužančić različitim kulturnim prinosima pridonosi kulturnom turizmu gdje god je moguće. Bio je sudionikom različitih simpozija i tribina na temu kulturnog turizma, a sudjelovao je i u izradi različitih kulturnih promidžbenih materijala. Upitan koliko je zaživjela ta svijest o kulturnom potencijalu Hrvatske u turizmu, Bužančić ističe kako Hrvati najprije sami moraju shvatiti i prihvatiti svoj identitet, odrediti prioritete i u skladu s time se odnositi prema svojoj baštini u svrhu izgradnje budućnosti, a tek onda taj potencijal prezentirati drugima. Unatoč tome što je Hrvatska pravi "kulturni div", kako će reći Bužančić, i unatoč tome što je i međunarodna javnost uočila i priznala tu kulturnu baštinu, a o čemu svjedoči i UNESCO-va lista zaštićenih kulturnih spomenika na kojoj je Hrvatska vodeća po broju zaštićenih spomenika i prirodnih dobara, Hrvati još uvijek nisu posve svjesni sveg bogatsva koje baštine.